Vijesti

Vijesti i zanimljivosti

Kultura
Nagrada za Angela Naumovskog!
Žiri u sastavu Boris Greiner, Agata Juniku i Sabina Sabolović nagradu 4. Festivala prvih, u iznosu od 7 000 kuna, dodjeljuje Angelu Naumovskom za režiju predstave "Ruke koje plaču", u produkciji Udruge Dlan. Obrazloženje: Predstava "Ruke koje plaču" ističe se umjetničkom i izvedbenom kvalitetom te jasnom artikulacijom socijalnog i političkog problema koji tretira. U odnosu na ostale radove predstavljene na ovogodišnjem festivalu, izdvaja se još jednom bitnom odlikom: temu mina obrađuje iz perspektive osobnog iskustva redatelja i izvođača, kojima je življenje u društvu još uvijek vrlo nesenzibiliziranom za "drukčijost" strukturirano poput permanentnog proboja kroz minsko polje. Osim što se kritički bavi odnosom dominantno "čujućeg društva" spram problema i potreba nečujućih, ovaj rad otvoreno progovara i o dilemama te previranjima unutar same zajednice koja je pak svjesna činjenice da će svoje ciljeve najefikasnije realizirati kolektivnim djelovanjem. Žiri ovom nagradom želi prije svega potaknuti Angela Naumovskog na kreiranje još mnogo umjetničkih projekata koji će, poput predstave "Ruke koje plaču", povećavati vidljivost aktivnosti Udruge Dlan, educirati čujuće i tako raditi na stvaranju šireg društvenog konsenzusa oko političke agende Republike Hrvatske u tretmanu manjinskih zajednica i njihovih praksi. A.N.

Medicina
Gluhi oštro portiv "genetičkog genocida"
Najnoviji broj službene revije Svjetske federacija gluhih "WFD News" kao ključnu temu uzeo je genetičke manipulacije kojima im prijete eugeničari, željni iskorijeniti gluhoću i gluhe iz ljudskog društva.
"U drugom sam stanju. Testovi pokazuju da moje dijete ima smeđu kosu, zelene oči i da je gluho. Ja želim dijete plave kose, plavih očiju i da čuje, zato tražim abortus."
Ovako počinje uvodno pismo glavne urednice Carol-lee Aquiline. Ovakva zastrašujuća izjava mlade majke uskoro može postati realno mogućom, tvrdi ona. Već sada ima ljudi, kao npr. dr.Peter Singer, šef katedre bioetike na Princetonu, koji predlažu i takva užasna rješenja da roditelji imaju pravo usmrtiti novorođeno dijete ako smatraju da nema šansi za kvalitetan život.
Jasno je, u očima "normalnih" gluhoća je tolik defekt da se rađanje gluhe djece više ne bi smjelo dopustiti…
Gluhi pak, svjesni da su potpuni ljudi, sposobni za sve, sretni i zadovoljni svojim životom (i više od mnogih ljudi zdrava sluha, jer im njihova zajednica daje dodatnu radost druženja i solidarnosti), ne žele se pomiriti s genocidnim nastojanjima "normalnih."
Hrvatski Savez gluhih i nagluhih priprema brošuricu s prikazom tekstova iz "WFD News" o ovoj tematici. Andrija Žic


Iz svijeta
Grčki parlament glasovao za znakovni jezik
Od ožujka 2000. kada je parlament izglasao zakon 2817 koji se odnosi na obrazovanje osoba s posebnim potrebama znakovni jezik ima poseban značaj u školovanju gluhih i nagluhih Grka. U Grčkoj je omogućeno zapošljavanje stručno osposobljenih nastavnika za rad s gluhima, a prednost imaju oni koji dobro poznaju znakovni jezik gluhih.
Čini se da će Hrvatska biti jedna od rijetkih zemalja na svijetu u kojima uporaba znakovnog jezika nije zakonski regulirana. Andrija Žic/J.B.

Iz svijeta

Emisija o gluhima

Jedna redovita osnovna škola u belgijskom gradu Namuru, koju uz djecu koja čuju polaze i gluha djeca, od jeseni 2000. vodi originalan projekt dvojezičnog obrazovanja.
U dosadašnjem radu te škole zapazilo se kako gluha djeca, s nastavom samo znakovnim jezikom, nisu imala dovoljno prilike za učenje francuskog jezika, jer im je znakovno sporazumijevanje bilo jednostavno i ugodno. Da bi se postigla neka ravnoteža, odsad će se nastava dijelom obavljati francuskim jezikom, a dijelom znakovnim jezikom gluhih. Ta će se dva jezika tako pružati odvojeno, jer to su različiti jezici. Za svaki jezik djeca će imati posebnu učiteljicu. Različite školske aktivnosti bit će i dalje zajedničke za djecu koja čuju i gluhu djecu.
Cilj je ovog projekta da gluha djeca postignu tijekom osnovnog školovanja izjednačen uspjeh kao i djeca zdrava sluha. Posebna komisija pratiti će rezultate ovog načina školovanja. (Info-Sourds/Andrija Žic)

Iz svijeta
Dvadeset godina međunarodnog znaka gluhoće
Na Svjetskom kongresu gluhih u Varni, l979. godine, na poziv Svjetske federacije gluhih, nekoliko je nacionalnih organizacija gluhih ponudilo svoje prijedloge za međunarodni znak gluhoće.
Kongres nije želio naprečac odlučiti, već je Predsjedništvu Svjetske federacije gluhih povjereno da prijedlog prouči i donese odluku. Sredinom 1980, tj. prije 20 godina, Predsjedništvo je odlučilo prihvatiti simbol koji su ponudili Amerikanci: znak "ušima zaustavljanje zabranjeno" (kako su se gluhi tada šalili).
Odbijeni su ostali prijedlozi, npr. onaj Velike Britanije, koji se mnogima sviđao, jer se smatralo da više odgovara nagluhima.
Američki znak se u kratko vrijeme proširio svijetom među gluhima, a usvojile su ga i neke nacionalne organizacije nagluhih. Nisu svi bili oduševljeni njime, jer previše sliči nemaštovitom prometnom znaku, bez umjetničkog ili dizajnerskog “štiha”.
Međunarodna federacija nagluhih, u želji da se i simbolom naglasi različitost kategorija (prelingvalno) gluhih s jedne strane i nagluhih (s postlingvalno gluhima) s druge strane, nije željela prihvatiti ovaj znak, već je nekoliko godina kasnije usvojila poseban znak za nagluhe i gluhe koji se služe govorom. Andrija Žic
 

Sud u New Yorku treba odlučiti:
Novi Ima li i gluhi pravo "postati milijunašem"?
Peter F. Liberti, gluhi učitelj koji radi u redovitoj školi, s djecom koja čuju, tužio je nedavno sudu TV kompaniju ABC zbog toga što mu je onemogućeno sudjelovati u TV Kvizu "Želite li postati milijunašem?"
Naime, on zbog gluhoće ne može čuti pitanja koja se telefonski prenose. A zakon ADA (Americans with Disabilities Act) traži od svih javnih i privatnih ustanova i poduzeća da jamče ravnopravan pristup hendikepiranim osobama, kadgod se to može ostvariti bez pretjeranih troškova ili poteškoća.
Gospodin Liberti tražio je da se pravila kviza izmijene, kako bi i on mogao sudjelovati – ali dobio je samo suh i formalan odgovor: "Vaše pismo smo pročitali, ali nismo u stanju pružiti vam zatraženo. Hvala što ste gledatelj emisija ABC."
Libertijev odvjetnik, Bruce A. Goldstein (otac dvije gluhe djevojčice) zatražio je za svog klijenta odštetu od milijun dolara, ili promjenu pravila igre kako bi i gluhi mogli sudjelovati.
Iako TV kompanije tvrdi da čini sve što je moguće kako bi se olakšao pristup invalidnim osobama, odvjetnik smatra da se za gluhe može učiniti mnogo više. S teškim milijunima koje kompanije dobiva za oglase ne bi bilo teško, koristeći se novim tehnologijama interneta, uvesti način koji bi i gluhima omogućio sudjelovanje.
Nije lako predvidjeti ishod parnice, ali odvjetnik tvrdi da ne može sve završiti s onim pismom ABC "Za vas ništa ne možemo učiniti." (Informacija iz DeafWorldWeba/Andrija Žic).